{"id":34,"date":"2019-01-24T14:35:19","date_gmt":"2019-01-24T14:35:19","guid":{"rendered":"http:\/\/baricdraga.com.hr\/?page_id=34"},"modified":"2019-01-26T14:11:51","modified_gmt":"2019-01-26T14:11:51","slug":"starigrad-paklenica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/baricdraga.com.hr\/?page_id=34","title":{"rendered":"Starigrad Paklenica"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Podru\u010dje Nacionalnog parka Paklenica odlikuje iznimna raznolikost geomorfolo\u0161kih oblika. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Svakako najatraktivniji i najvrjedniji dijelovi ju\u017enog Velebita jesu zadivljuju\u0107i kanjoni Velike i Male Paklenice.

Kanjon Velike Paklenice<\/strong>\n duljine je 14 km, a \u0161irine 500-800 m. U svom naju\u017eem dijelu, oko \nbunkera, kanjon je \u0161irok svega 50 m. S obje strane kanjona uzdi\u017eu se \nvertikalne stijene, od kojih su neke vi\u0161e i od 700 m. Najatraktivniji \ndio predstavlja predio strmog pada potoka nizvodno od Ani\u0107a luke, gdje \n se strmi kukovi uzdi\u017eu odmah iznad potoka i tvore naju\u017ei dio kanjona u\n podru\u010dju izme\u0111u Ani\u0107a luke i parkirali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Kanjon Male Paklenice<\/strong> skromnijih je \nrazmjera i bujica \u0161to njime te\u010de znatno je slabija. Dug je 12 km, a \n\u0161irok 400-500 m. U svom naju\u017eem dijelu je \u0161irok tek 10 m, dok se \nokolne stijene uzdi\u017eu do visine od 650 m. Prijelaz izme\u0111u kanjona \nVelike i Male Paklenice \u010dini izrazito nepristupa\u010dan kr\u0161ki prostor \nkamenjara i kukova.<\/p>\n\n\n\n

Za sredi\u0161nji dio Parka reprezentativan je reljefni kompleks Borovnika <\/strong>i Crnog vrha<\/strong>, a u njegovoj se blizini nalaze udolinska pro\u0161irenja Malih<\/strong> i Velikih Mo\u010dila<\/strong>. Velika Mo\u010dila su reljefno vrlo zanimljiva zdjelasta udolina na visini od 850 m\/nm, okru\u017eena Crnim vrhom<\/strong> (1 110 m\/nm), \u0160kiljinom kosom<\/strong> (1 015 m\/nm) i Zelenim brigom<\/strong> (842 m\/nm), dok se  ju\u017enim rubom prostire Borovnik, prozvan po \u0161umi crnog bora.<\/p>\n\n\n\n

Isto\u010dni je dio Parka geomorfolo\u0161ki izrazito \ndiferenciran, nepristupa\u010dan i divlji. Dalje na istok ova zona divljine\n prelazi u podru\u010dje bla\u017eih formi u predjelu Malog i Velikog Libinja, \nkoje \u010dine kr\u0161ke zaravni s mnogobrojnim ponikvama \u010dija su dna uglavnom \nbila obra\u0111ena.<\/p>\n\n\n\n

Vr\u0161no podru\u010dje Nacionalnog parka Paklenica \u010dini uski greben Velebita, \u0161irine od 1 do 3 km. Tu se nalazi najvi\u0161i vrh Velebita \u2013 Vaganski vrh <\/strong>(1757 m\/nm).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Geolo\u0161ke osobitosti Nacionalnog parka vidljive su po ljutom kr\u0161u u podru\u010dju Bojinca<\/strong>, <\/em>Vidakovog kuka<\/strong>\n i na platou izme\u0111u obaju kanjona. Ondje je obilje mnogobrojnih oblika \n kr\u0161kog reljefa, kao \u0161to su \u0161krape, \u017elibe, kamenice, rupe, pukotine i \n\u0161pilje koje nastaju intenzivnim djelovanjem vode, ali i velikim \ntemperaturnim razlikama tijekom pojedinih godi\u0161njih doba.

<\/p>\n\n\n\n

Podzemlje<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

“… s punim pravom mo\u017eemo re\u0107i, da je \nPaklenica isto tako, ako ne i ljep\u0161a podzemno, kao \u0161to je i lijepa i \ndivlja nadzemnom svojom \u0161umom i svojim strmim liticama<\/em>.” (Josip Poljak 1929.)<\/p>\n\n\n\n

Nacionalni park Paklenica obiluje brojnim kr\u0161kim \nreljefnim oblicima, me\u0111u kojima su vrlo zna\u010dajni podzemni oblici, \n\u0161pilje i jame. Prvi pisani podatci o istra\u017eivanjima speleolo\u0161kih \nobjekata na podru\u010dju Parka potje\u010du iz 19.st., a povezani su sa \nsakupljanjem i istra\u017eivanjem \u0161piljskih kukaca. Do drugog svjetskog \nrata istra\u017een je manji broj \u0161pilja na prostoru Parka, a nakon njega i \nprogla\u0161enja Paklenice Nacionalnim parkom istra\u017eivanja se provode \nkontinuirano s manjim ili ve\u0107im intenzitetom.<\/p>\n\n\n\n

Obra\u0111eni speleolo\u0161ki objekti izuzetno pove\u0107avaju \nvrijednosti Nacionalnog parka, budu\u0107i da se radi o zna\u010dajnim \npaleontolo\u0161kim, arheolo\u0161kim, biospeleolo\u0161kim, turisti\u010dkim i \netnografskim lokalitetima.<\/p>\n\n\n\n

Vrlo vrijedna paleontolo\u0161ka nalazi\u0161ta su \u0160pilja u Zubu Buljme<\/strong> i Jama u Zubu Buljme<\/strong>. Tako je iz Jame u Zubu Buljme<\/strong> izva\u0111ena lubanja \u0161piljskog medvjeda (Ursus spelaeus<\/em>) stara oko 30 000 godina.<\/p>\n\n\n\n

Dio speleolo\u0161kih objekata na podru\u010dju Nacionalnog parka Paklenica odavno je poznat lokalnom stanovni\u0161tvu. U Pe\u0107ini u Pazjanicama<\/strong> prona\u0111eni su fragmenti keramike i kostiju koji ukazuju na povremen boravak ljudi jo\u0161 u razdobljima bakrenog i bron\u010danog doba.<\/p>\n\n\n\n

Ljudi su koristili \u0161pilje za zaklon sve do prije \nnekoliko desetaka godina o \u010demu svjedo\u010de ostaci podzida i gospodarskih\n zgrada na ulaznim dijelovima desetak \u0161pilja. Uglavnom je rije\u010d o \nmalim objektima koje je u pro\u0161losti lokalno stanovni\u0161tvo koristilo kao \n skloni\u0161ta i spremi\u0161ta za stoku i druga dobra. Posebno se izdvajaju Babunju\u0161a<\/strong>, \u0160pilja kod Kne\u017eevi\u0107a<\/strong>, Mokra\u010da<\/strong>, Krumpirova pe\u0107ina<\/strong>, Marasovi\u0107a pe\u0107ina<\/strong> i Luk\u010deva pe\u0107ina<\/strong> (\u0160kilji\u0107a stan<\/strong>).<\/p>\n\n\n\n

Na podru\u010dju Parka dosad je obra\u0111eno 90 <\/strong>speleolo\u0161kih objekata i to 53<\/strong> jame i 37<\/strong> \u0161pilja. Najdublja jama je Ponor na Bunjevcu<\/strong> duboka 534 m, jo\u0161 uvijek i jedna od najdubljih jama u Hrvatskoj. Svojom dubinom jo\u0161 se isti\u010de Kaverna u Crljenom kuku<\/strong>\n dubine 152,5 m, a zna\u010dajna je i zbog dimenzije dvorane, koja ima \npromjer od preko 100 m i svrstava se u red najve\u0107ih podzemnih \u0161upljina u\n na\u0161em kr\u0161u. Posebno je atraktivna Jama lijepih fosila<\/strong> dubine 103 m, zbog velikih nakupina fosilnih ostataka \u0161koljka\u0161a lithiotis.<\/p>\n\n\n\n

Najdulja \u0161pilja je Jama Vodarica<\/strong> duga 300 m, dok je \u0160pilja u Zubu Buljme<\/strong> duga 250 m. \u0160pilja Lucinka<\/strong>\n je 132 m duga, a 51 m visok ulaz u nju jedan je od najve\u0107ih \u0161piljskih \n ulaza na podru\u010dju na\u0161eg kr\u0161a, a iznimnih dimenzija je i njena \nunutra\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n

Specifi\u010dan oblik speleolo\u0161kih objekata predstavljaju snje\u017enice<\/em> <\/strong>i ledenice<\/em><\/strong>,\n a rije\u010d je o \u0161piljama ili jamama u kojima se tijekom ve\u0107eg dijela ili\n cijelu godinu zadr\u017eava led ili snijeg, a koncentrirane su u vr\u0161nom \ndijelu Parka. Pojedine snje\u017enice su kori\u0161tene kao izvor pitke vode \ntijekom ljetne ispa\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

Posje\u0107ivanje speleolo\u0161kih objekata i sakupljanje biolo\u0161kog i geolo\u0161kog materijala je zabranjeno bez posebne najave i dozvole!<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Najdublji speleolo\u0161ki objekti u Paklenici<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n